Zračni napadi na logor u vrijeme Uskrsa 1945. godine

U seriji zračnih napada u danima prije i poslije Uskrsa 1945. godine, angloamerički zrakoplovi i manji partizanski zrakoplovi, pogodili su gotovo sve zgrade u logoru, a pogođene su i mnoge kuće u Jasenovcu.

Najjači napad zbio se na Veliki petak, 30. ožujka 1945. Pogođena je zgrada zapovjedništva logora, električna centrala, paketarnica, lančara, stolarija, odnosno, gotovo svi tvornički objekti u krugu logora. U bombardiranju je poginulo pedesetak zatočenika. Logor je u to vrijeme bio prilično ispražnjen, jer je veliki broj zatvorenika u veljači transportiran u Njemačku.
Nekoliko partizanskih zrakoplova nadletjelo je logor 13. travnja u niskom letu i također bacilo bombe. Prema nekim izvorima, pogođen je i vlak u kojem su bili zatočenici koji su odlazili kući, pušteni u amnestiji povodom 10. travnja.
O ukupnoj snazi bombardiranja logora svjedoče i fotografije snimljene netom po završetku rata, potkraj svibnja 1945. Pogođene zgrade uglavnom su razbijenih krovova, dok su sačuvani samo vanjski zidovi.
Ciljeve u blizini logora gađani su iz zraka i u kasnu jesen 1944. godine. U blizini Jasenovca pod osobitim udarom bio je željeznički kolodvor u Novskoj. Američki lovci-bombarderi su ga 5. studenoga napali bombama i strojničkom vatrom. Bile su pogođene zgrade, a oštećeni su i kolosijeci, dvije lokomotive i 10 vagona. Poginulo je 10 osoba, a sedam ih je bilo ranjeno.
Teži ranjenici su u takvim slučajevima prebacivani u bolnicu u Jasenovac, gdje ih je liječilo osoblje iz zatočeničke bolnice. „U bolnici je tada bilo oko 200 bolesnika i ranjenika. Bili su to domobrani, ustaše, Nijemci i civili. Radili smo naporno, a liječnici su usto išli u vizite i kućne posjete po Jasenovcu u pratnji stražara“, rekao je liječnik dr. Arnold Schön (HDA, ZKRZ-Zh, kutija 251).
Novi zračni napad uslijedio je 6. studenog. Kod željezničke postaje Jasenovac prije podne oštećene su dvije lokomotive. Poslije podne, oko 16 sati, napadnut je željeznički most sa 14 bombi, od kojih su dvije pogodile cilj i onesposobile promet. Zrakoplovi su zatim 17. studenog napali i most na rijeci Strug, u neposrednoj blizini logora, s njegove sjeverne strane.
A 22. studenog, oko 23 sata, „neprijateljski zrakoplovi bacili su 4 bombe na zatočenički logor u Jasenovcu. Ima mrtvih i ranjenih zatočenika.“ (Zbornik NOR-a, tom V, dokument br. 147, str. 746.).
Tog su dana bombe pale i na željezničke postaje Kutina i Jasenovac. Poginule su dvije osobe, a četiri su ranjene.
Jedan od poginulih u bombardiranju logora u Jasenovcu bio je Novljanin Željko Pećnik, rođen 1928. godine. On je bio limarski šegrt koji je odlazio na praksu u logorske radionice (Alojz Buljan, Franjo Horvat, Prešućene novljanske žrtve, str. 290).
Zatočenici koji su u to vrijeme bili logoru nisu kasnije govorili opširnije o zračnim napadima u jesen i zimu 1944. godine. Možda zbog neugodnog podatka da su žrtve saveznika bili i zatočenici. Čedomil Huber u svojoj memoarskoj knjizi na 68. stranici spominje u jednoj rečenici da je «u toku te zime logor nekoliko puta bombardiran».

Komentari su isključeni.