Radovi u lančari (2): u odjelu komercijale zadržan i predratni pravoslavac Milan Miljenović

Bravarska radionica, dio tvornice lanaca u jasenovačkom logoru, izradila je 1942. godine i velika željezna vrata za ulaz u logor u Staroj Gradiški. Ondje je sredinom veljače 1942. godine, bivša kaznionica pretvorena je u sabirni logor pod nadzorom Ustaške obrane. Klasični kriminalci preseljeni su u Hrvatsku (Srijemsku) Mitrovicu. Zajedno s njima potkraj 1941. u starogradiškoj kaznionici boravilo je u internaciji i četrdesetak zagrebačkih masona. Tu su bili sve do proljeća 1942., kada su gotovo svi pušteni na slobodu.

Početkom 1942. godine iz Jasenovca je u Staru Gradišku preseljen dio zatočenika i zaposlen u novoosnovanim obrtničkim radionicama. Iz Stare Gradiške istodobno je odvedena skupina židovskih žena s djecom, u logor u Đakovu.

U Jasenovcu bravarska radionica sudjeluje i u gradnji novih zgrada za stolariju i pekaru. Za zgradu Ravnateljstva za javni red i sigurnost u Banjaluci izrađuju se prozorske rešetke. Zaposleni zatočenici izgradili su u to vrijeme i cjevovode za ispumpavanje poplavnih voda. No rast Save i zaobalnih voda bili su prejaki. Te je godine bila velika zima i visok snijeg. Logor je bio posve poplavljen u ožujku 1942., i većina zatočenika je privremeno, na desetak dana, evakuirana u Staru Gradišku dok se razina vode nije spustila.

U Jasenovcu je ostalo samo nekoliko desetaka ljudi u prostorijama na katovima do kojih nije doprla voda.

„Guske, patke, kokoši i purani razbježali su se iz logorske ekonomije i kratko se vrijeme zadržavali na otočićima toga mora. Uspjeli smo ipak spasiti gotovo svu stoku“, ispričao je poslije rata jasenovački logoraš Đuro Schwartz.

Nakon što su prošle visoke vode, nastavilo se s obnovom i proširenjem tvorničkih radionica. U tokarskoj radionici, uz jedan postojeći, osposobljena su i izrađena tri nova stroja.

„Radovi na tokarskim klupama sastojali su se u izradi potrebnih dijelova raznih strojeva i automobila. Naša tokarska radionica radila je sve poslove za generalni popravak četiri lokomobila, gatera, ciglarskih strojeva, raznih pomoćnih uređaja pilane, za lokomotive, itd“, stoji u izvještaju o bravarskim radovima u Lančari.

Slično je bilo i u limarskoj radionici, koja se obnavljala, uređivala i pripremala za prihvat i uvođenje u rad novih zatočenika.

U svemu tome sudjelovali su i predratni civilni majstori koji su ranije radili u tim radionicama. Vjekoslav Luburić predložio im je da nastave raditi u tom svojstvu, a kao knjigovođu u komercijalno-računovodstvenom odjelu logora zadržao je i Milana Miljenovića, pravoslavca-Srbina, koji je također bio ranije zaposlen u jasenovačkoj Prometnoj zadruzi obitelji Bačić.

Miljenović je svoj posao radio cijelo vrijeme rata, a preživio je i 1945. godinu. (Nastavit će se )

 

Oglasi

Komentari su isključeni.