Category Archives: Uncategorized

Naš član dr. Josip Jurčević napisao je prošle godine najbolju knjigu o Domovinskom ratu

“Heroji hrvatskog domovinskog rata – svjedočanstva”, knjiga našeg člana dr. Josipa Jurčevića, proglašena je najboljom knjigom u 2016. godini s temom Domovinskog rata.

Veliku zlatnu plaketu knjizi su dodijelile Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. iz Koprivnice i Udruga branitelja Domovinskog rata „Zagrebački velesajam“. Natječaj za najbolju knjigu s ovom temom udruge su organizirale 17. put, a nagrada dr. Jurčeviću svečano je uručena 27. rujna. Jurčevićeva knjiga donosi opsežne razgovore s devetnaestoricom hrvatskih branitelja, koji su se posebno istaknuli u obrani protiv srpskog agresora tijekom Domovinskog rata.Knjigom se nastoji potaknuti daljnje prikupljanja svjedočanstva hrvatskih heroja koji samozatajno žive među hrvatskim građanima te potaknuti istraživanje svih elemenata hrvatske obrane, vojne povijesti i izgradnje hrvatske državnosti.

Oglasi

Čestitke na promjeni imena Trga maršala Tita

Članovi društva sudjelovali su u inicijativi Krug za trg

Zagrebačka gradska skupština preimenovala je 1. rujna Trg maršala Tita u Trg Republike Hrvatske. Bila je to, među ostalim, posljedica zalaganja i građanske inicijative Krug za trg, koja je više od desetljeća organizirala prosvjedne skupove i zahtijevala uklanjanje počasti za jugoslavenskog diktatora s jednog od najljepših zagrebačkih trgova. U udruzi Krug za trg vrlo aktivnu ulogu imali su naši članovi Smiljana Šunde i Goran Blažeković. Čestitamo našim kolegama i svima ostalima, zaslužnima za promjenu imena trga.

Artukovićev sudac: I mi Amerikanci imali smo slične logore, u njih smo smještali Japance

Za vrijeme Drugog svjetskog rata bila je uobičajena praksa interniranja ljudi za koje se i malo sumnjalo da su protivnici vlade ili države. I naša, američka vlada, smatrala je opravdanim internirati u logor sve Japance na zapadnoj obali, i muškarce i žene i djecu, odmah nakon Pearl Harbora.

Riječi su to američkog suca Theodora Hockea, iz presude kojom je odbio izručenje Andrije Artukovića jugoslavenskim vlastima¹ . Presuda je donesena u Los Angelesu 15. siječnja 1959., nakon prvog procesa za izručenje bivšeg ministra unutarnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske. Mnogo kasnije, 1986. godine, Artuković je ipak izručen, pod dvojbenim okolnostima. Nastavi čitati

U Argentinu tragom krhotina prošlosti

piše: Stella Hubmayer, novinarka programa Croacias Totales iz Buenos Airesa

Zorka Rašić imala je dvanaest godina kad je 1942.  dospjela u Jasenovac.  Ali nije bila zatvorenica: u selo kraj logora dovela ju je služba njezina oca Jure, koji se netom vratio iz Belgije. Ustaškom pokretu pristupio je davno prije rata, a po povratku u Nezavisnu Državu Hrvatsku dodijeljen je za tekliča zapovjedništva jasenovačkog logora. Nastavi čitati

Umro Vladimir Mrkoci, jedan od osnivača našeg društva, suautor ‘Ogoljele laži logora Jasenovac’

U Zagrebu je 24. veljače u 93. godini umro Vladimir Mrkoci, jedan od osnivača Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac.
Među najvažnjijim Mrkocijevim doprinosima hrvatskoj povijesnoj publicistici je knjiga „Ogoljela laž logora Jasenovac“ iz 2008. godine koju je napisao zajedno s dr. Vladimirom Horvatom. Kritičkom analizom zbirke dokumenata što ih je Antun Miletić objavio 1986. godine pod nazivom „Koncentracioni logor Jasenovac, dokumenti.“, Vladimir Mrkoci je među prvima pokazao i zaključio da Jasenovac nije bio „logor smrti“ i da broj od 80.000 navodnih žrtava (a pogotovo broj od 700.000) nema veze s onim što se događalo u tom logoru. Donoseći dotad malo poznate izjave bivših zatočenika i izvještaj Međunarodnog odbora Crvenog križa o inspekciji logora 1944. godine, Mrkocijeva i Horvatova knjiga bila je poticaj i drugima da hrabrije krenu u potragu za dokumentima i što realnijom povijesnom slikom jasenovačkog logora. Tako je nastalo i Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, kojeg je Mrkoci bio doajen. Nastavi čitati

Pismo zatočenika iz Stare Gradiške iz 1943. godine: U slobodno vrijeme sviram na gitari!

Objavljeno u Hrvatskom tjedniku, broj 647, 16. veljače 2017.

Pošalji mi gitaru s rezervnim žicama – pisao je Rudolf Šlapak, zatočenik ustaškog logora u Staroj Gradiški svojoj zaručnici u Zagreb. Tipizirana logorska dopisnica nosi nadnevak 30. studenoga 1942. godine.
Dopisnica zaručnici Ankici Fistrić, njegovoj kasnijoj supruzi, poslana iz logora 15. svibnja 1943., potvrđuje da je zatražena gitara u međuvremenu stigla. „Sad pomalo radim u polju, a u slobodno vrijeme igram gitaru koja me podsjeća na naše lijepe časove“, napisao je Šlapak, zatočenik na odjelu „ekonomija II“. Nastavi čitati

Mesićev govor o radnom logoru u Jasenovcu potaknuo dodatno zanimanje za rad društva

Nako što je na Maxportalu, u Bujici, a zatim i u nizu drugih medija objavljena snimka, odnosno, sadržaj govora bivšeg predsjednika Stjepana Mesića o radnom logoru u Jasenovcu, dodatno se povećalo zanimanje za rad našeg Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Našu internetsku stranicu, poslije objave Mesićevih izjava izrečenih u Novskoj 1992. godine, prosječno posjećuje pet puta više internetskih korisnika nego ranije. Ulazi na stranicu ostvaruju se iz cijelog svijeta, ali ipak najviše iz Hrvatske, BiH i – Srbije.

Pozdravljamo stoga svakoga posjetitelja u nadi da će informacije koje smo prikupili i koje objavljujemo na stranici doprinijeti razumijevanju događaja iz vremena Drugog svjetskog rata. Zato nas je obradovala i Mesićeva snimka, kojoj možemo dodati ocjenu kako prema našim istraživanjima velika većina onoga što je govorio te večeri suborcima u Novskoj, odgovara povijesnim činjenicama.

O tome su članovi našeg društva govorili na tribinama i televizijskim emisijama. Ovdje su neki od tih nastupa:

Razgovor održan u Tribini grada Zagreba možete pogledati ovdje

Mesićevim izjavama bila je posvećena i Bujica u srijedu 25.siječnja 2017.

Iscrpan i sadržajan razgovor o izjavama Stipe Mesića vodio se kod domaćina Ante Prkačina, u emisiji Sve se može popraviti, televizije 4 rijeke iz Karlovca

 

Ministarstvo zdravstva NDH slalo je liječnike u pomoć srpskim izbjeglicama s Kozare i Potkozarja

Dr. Mladen Petras, pročelnik Odjela za zdravstvo Ministarstva zdravstva Nezavisne Države Hrvatske, pozvao je 16. srpnja 1942. u svoj ured nekoliko liječnika. Među njima i Nikolu Vadkova (1903.-1970.).
„Pred vama je važan zadatak i svi moraju sudjelovati. Nema izgovora za izostanak“, naglasio je Petras.
Vadkov se oporavljao od operacije, ali važan državni zadatak nije trpio čak ni takav razlog za poštedu.
Zadatak je glasio – idete u selo Mlaku kod Jasenovca pomagati velikom broju izbjeglica s Kozare i Potkozarja. Nastavi čitati

Zastati s komemoracijama i temeljito istražiti jasenovačke logore

Dobro uređen logor za protivnike države i skupinu Židova, u kojem nije bilo masovnih ubojstava. Tako su logor u Jasenovcu opisali sudionici tribine „1941. u Jasenovcu, u svjetlu novih dokumenata“, održane u zagrebačkoj udruzi Hrvatska uzdanica 24. studenoga.
U ispunjenom prostoru udruge nastupili su članovi Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac i njihovi gosti.
O pravnim temeljima za zatočenje u logoru govorio je dr. Stjepan Razum. Istaknuo je da u pravilu zatočenici nisu smjeli biti dovedeni u logor bez odluke o zatočenju i pripadajućih dokumenata. Po dolasku u logor uvođeni su u preciznu logorsku kartoteku. Nastavi čitati

Društvo nastavlja ustrajan rad na istraživanju jasenovačkih logora

Redovita Skupština Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac održana je u ponedjeljak 14. studenoga. Okupljeni članovi podržali su rad društva i njegovih upravnih tijela u protekloj godini. Donijeli su i plan rada i proračun za 2017. godinu. Istraživanje arhivskih i drugih povijesnih izvora koji se odnose na logore u Jasenovcu, njihovo objavljivanje i sudjelovanje u javnoj raspravi kako bi se utvrdila što realnija povijesna slika, bit će i dalje među glavnim djelatnostima društva.
Članovi Skupštine jednoglasno su odlučili dodijeliti pohvalnicu članu društva Tomislavu Vukoviću, za njegov istraživački i publicistički rad u protekloj godini. Zahvalnice društva dobit će Nikola Banić, Mladen Koić i Ivica Marijačić, kao pojedinci s kojima je društvo  osobito dobro surađivalo u ostvarivanju svojih ciljeva.
Izvješće predsjednika DJL dr. Stjepana Razuma o radu u protekloj godini možete pročitati OVDJE