Radovi u lančari (2): u odjelu komercijale zadržan i predratni pravoslavac Milan Miljenović

Bravarska radionica, dio tvornice lanaca u jasenovačkom logoru, izradila je 1942. godine i velika željezna vrata za ulaz u logor u Staroj Gradiški. Ondje je sredinom veljače 1942. godine, bivša kaznionica pretvorena je u sabirni logor pod nadzorom Ustaške obrane. Klasični kriminalci preseljeni su u Hrvatsku (Srijemsku) Mitrovicu. Zajedno s njima potkraj 1941. u starogradiškoj kaznionici boravilo je u internaciji i četrdesetak zagrebačkih masona. Tu su bili sve do proljeća 1942., kada su gotovo svi pušteni na slobodu. Nastavi čitati

Oglasi

Tvornica lanaca i kovinske robe (1): u 1942. proizvedeno 919 vojničkih noževa i 1298 kreveta

Na kraju godine poduzeća sastavljaju izvještaje o poslovima i izrađenim proizvodima u protekloj godini te prave inventuru opreme i zaliha proizvoda i materijala.
Tako je bilo i u radnom logoru u Jasenovcu.
U nekoliko nastavaka pokazat ćemo kako su izgledali izvještaji o radu pojedinih logorskih radnih skupina – električarske, automehaničarske, umjetničko-bravarske te Lančare, odnosno, tvornice lanaca i kovinske robe, koja se sastojala od kovačke, bravarske, tokarske i limarske radionice. Izvještaji su napravljeni početkom 1943. godine. U originalnom obliku, čuvaju se u Hrvatskom državnom arhivu, u Zbirci izvornog gradiva Nezavisne Države Hrvatske, u kutiji 72. Nastavi čitati

Protiv smo zabrana, pohvaljujemo podršku istraživanjima, osobito Jasenovca i NDH

Priopćenje o radu Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje je objavilo svoje zaključke u „Dokumentu dijaloga“.
Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac podupire dio zaključaka u kojem Vijeće predlaže poticanje daljnjih historiografskih i druga istraživanja prakse i posljedica vladavine nedemokratskih režima.
Slažemo se osobito s rečenicom prema kojoj u dobru praksu spada „savjesno kritičko i znanstveno utvrđivanje stvarnoga broja žrtava, posebno tamo gdje je on dokazano višestruko uvećan iz političkih, politikantskih ili nekih drugih razloga“ (str. 13.). Nastavi čitati

Dan sjećanja na holokaust: Izjava Zdenka Schwartza o zatočenju u Jasenovcu i Staroj Gradiški

„U logoru II umro je 20. septembra jedan zatočenik Židov, već stariji čovjek. Upriličen je bio sprovod, na kojem su sudjelovali zatočenici, a koji je vodio jedan zatočeni rabin, koji je obavio čitav obred židovskog sprovoda.
Pratnja sprovoda pratila je lijes do vrata logora, a kada je lijes s mrtvacem iznašan iz logora, ustaška je straža odala počast. Slijedeći dan su se logoraši morali sastati kao na komemoraciji, a bila je određena i jedna minuta šutnje za umrlog druga.“
Ovako je izgledala jedna epizoda iz zatočeničkog života Zdenka Schwartza, zagrebačkog Židova, koji je u rujnu 1941. interniran u jasenovački logor.
Bio je prvo u Jasenovcu II, odnosno logoru pored sela Krapje, zatim u glavnom logoru u Jasenovcu pa u Staroj Gradiški. Odatle je na nekoliko mjeseci premješten u Obradovce kod Feričanaca. U listopadu 1942. vraćaju ga u Jasenovac odakle je početkom 1944. godine ponovo poslan u Staru Gradišku. U studenom te godine transportiran je u Lepoglavu. U travnju 1945. bježi iz vlaka kojim su zatočenici iz Lepoglave bili premještani još jedanput. Nastavi čitati

Društvo započelo provedbu projekta s podrškom Ministarstva hrvatskih branitelja

Ministarstvo hrvatskih branitelja dodijelo je Društvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac 50.000 kuna za projekt u kojem će se istraživati arhivski dokumenti o logoru u Jasenovcu.
Potpora projektu dodijeljena je temeljem natječaja Sudionici i stradalnici Drugoga svjetskog rata kojeg je ministarstvo provelo u jesen prošle godine.
Projekt pod nazivom „Otkrivanje istine o logoru u Jasenovcu kao podrška sudionicima i stradalnicima 2. svjetskog rata“ provodit će se 12 mjeseci. Uz ostalo, pregledavat će se dokumenti iz 145 kutija arhivske građe Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora (ZKRZ), koja se nalazi u Hrvatskom državnom arhivu.
Među svjedocima koji su 1945. ispitivani pred tom komisijiom bili su i brojni bivši zatočenici jasenovačkog logora. Preko njihovih izjava (od kojih mnoge nikad nisu bile objavljene) nastojat će se otkriti dio zbivanja u logoru u vrijeme Drugog svjetskog rata. Na kraju istraživanja bit će objavljena e-brošura s prikupljenim podacima.

Naš član dr. Josip Jurčević napisao je prošle godine najbolju knjigu o Domovinskom ratu

“Heroji hrvatskog domovinskog rata – svjedočanstva”, knjiga našeg člana dr. Josipa Jurčevića, proglašena je najboljom knjigom u 2016. godini s temom Domovinskog rata.

Veliku zlatnu plaketu knjizi su dodijelile Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. iz Koprivnice i Udruga branitelja Domovinskog rata „Zagrebački velesajam“. Natječaj za najbolju knjigu s ovom temom udruge su organizirale 17. put, a nagrada dr. Jurčeviću svečano je uručena 27. rujna. Jurčevićeva knjiga donosi opsežne razgovore s devetnaestoricom hrvatskih branitelja, koji su se posebno istaknuli u obrani protiv srpskog agresora tijekom Domovinskog rata.Knjigom se nastoji potaknuti daljnje prikupljanja svjedočanstva hrvatskih heroja koji samozatajno žive među hrvatskim građanima te potaknuti istraživanje svih elemenata hrvatske obrane, vojne povijesti i izgradnje hrvatske državnosti.

Čestitke na promjeni imena Trga maršala Tita

Članovi društva sudjelovali su u inicijativi Krug za trg

Zagrebačka gradska skupština preimenovala je 1. rujna Trg maršala Tita u Trg Republike Hrvatske. Bila je to, među ostalim, posljedica zalaganja i građanske inicijative Krug za trg, koja je više od desetljeća organizirala prosvjedne skupove i zahtijevala uklanjanje počasti za jugoslavenskog diktatora s jednog od najljepših zagrebačkih trgova. U udruzi Krug za trg vrlo aktivnu ulogu imali su naši članovi Smiljana Šunde i Goran Blažeković. Čestitamo našim kolegama i svima ostalima, zaslužnima za promjenu imena trga.

Artukovićev sudac: I mi Amerikanci imali smo slične logore, u njih smo smještali Japance

Za vrijeme Drugog svjetskog rata bila je uobičajena praksa interniranja ljudi za koje se i malo sumnjalo da su protivnici vlade ili države. I naša, američka vlada, smatrala je opravdanim internirati u logor sve Japance na zapadnoj obali, i muškarce i žene i djecu, odmah nakon Pearl Harbora.

Riječi su to američkog suca Theodora Hockea, iz presude kojom je odbio izručenje Andrije Artukovića jugoslavenskim vlastima¹ . Presuda je donesena u Los Angelesu 15. siječnja 1959., nakon prvog procesa za izručenje bivšeg ministra unutarnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske. Mnogo kasnije, 1986. godine, Artuković je ipak izručen, pod dvojbenim okolnostima. Nastavi čitati

U Argentinu tragom krhotina prošlosti

piše: Stella Hubmayer, novinarka programa Croacias Totales iz Buenos Airesa

Zorka Rašić imala je dvanaest godina kad je 1942.  dospjela u Jasenovac.  Ali nije bila zatvorenica: u selo kraj logora dovela ju je služba njezina oca Jure, koji se netom vratio iz Belgije. Ustaškom pokretu pristupio je davno prije rata, a po povratku u Nezavisnu Državu Hrvatsku dodijeljen je za tekliča zapovjedništva jasenovačkog logora. Nastavi čitati

Umro Vladimir Mrkoci, jedan od osnivača našeg društva, suautor ‘Ogoljele laži logora Jasenovac’

U Zagrebu je 24. veljače u 93. godini umro Vladimir Mrkoci, jedan od osnivača Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac.
Među najvažnjijim Mrkocijevim doprinosima hrvatskoj povijesnoj publicistici je knjiga „Ogoljela laž logora Jasenovac“ iz 2008. godine koju je napisao zajedno s dr. Vladimirom Horvatom. Kritičkom analizom zbirke dokumenata što ih je Antun Miletić objavio 1986. godine pod nazivom „Koncentracioni logor Jasenovac, dokumenti.“, Vladimir Mrkoci je među prvima pokazao i zaključio da Jasenovac nije bio „logor smrti“ i da broj od 80.000 navodnih žrtava (a pogotovo broj od 700.000) nema veze s onim što se događalo u tom logoru. Donoseći dotad malo poznate izjave bivših zatočenika i izvještaj Međunarodnog odbora Crvenog križa o inspekciji logora 1944. godine, Mrkocijeva i Horvatova knjiga bila je poticaj i drugima da hrabrije krenu u potragu za dokumentima i što realnijom povijesnom slikom jasenovačkog logora. Tako je nastalo i Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, kojeg je Mrkoci bio doajen. Nastavi čitati