Kako se štitio jasenovački mit deset godina nakon Drugog svjetskog rata

Ni 15 svjedoka u njegovu korist nije moglo ustašu Antu Primorca spasiti od smrtne kazne. Dovoljne su bile izjave šestorice svjedoka optužbe, čijim se besmislicama katkad čudio i pristrani predsjednik sudskog vijeća. Vrhovni sud ipak je na kraju presudu preinačio u doživotni zatvor (Tekst Igora Vukića iz Hrvatskog tjednika od 27. listopada 2016.)

Ni pozitivne izjave 15 jasenovačkih i starogradiških zatočenika nisu pomogle bivšem ustaši Anti Primorcu da poslije dva sudska procesa, 1955. i 1956. godine, ne bude osuđen na smrt. Tek je Vrhovni sud FNRJ, nakon žalbi, preinačio presudu u doživotni zatvor.
Ante Primorac zvan Mišković, sin Joze i Ruže, rođen 1919. u Čitluku, na službi u logoru Stara Gradiška bio je od 1942. do 1944. godine. U jesen 1944., nakon ranjavanja u zračnom napadu, otišao je na oporavak u Čitluk i više se nije vraćao u Staru Gradišku. Preko brata koji je bio povezan s partizanima, prešao je u njihove redove i tako dočekao kraj rata. Poslije je postao čak i član Komunističke partije.
No 1955. pritvorila ga je UDB-a, pod optužbom da je bio ustaša u Staroj Gradiški i Jasenovcu. U istrazi je objašnjavao da je bio kurir zapovjedništva logora u Staroj Gradiški a službu je obavljao prenoseći pisma iz Stare Gradiške do Zagreba i natrag. U Jasenovcu bi kroz prozor vlaka dobio dokumente od kolege kurira iz Jasenovca pa je i tu poštu nosio u Zagreb i natrag. U jasenovačkom logoru nikad nije bio. Nastavi čitati

Oglasi

Podrška Zuroffovoj ideji o međunarodnom povjerenstvu za Jasenovac

U razgovoru za zagrebački tjednik Express (16. rujna 2016.), Efraim Zuroff rekao je nekoliko rečenica koje vrijedi podržati.
“Za mene je nezamislivo da nije bilo međunarodnog povjerenstva koje bi utvrdilo broj žrtava Jasenovca. To me čudi i zabrinjava. Osjećam da je potrebna hrvatsko-srpska ili neutralna, međunarodna komisija koja će utvrditi razmjere zločina te zauvjek ovo pitanje skinuti s dnevnog reda”, istaknuo je direktor jeruzalemskog centra Simona Wiesenthala.
Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac pridružuje se tom Zuroffovu prijedlogu. U želji za otvaranjem dijaloga, koji očito priziva i Zuroff, darovali smo mu našu knjigu “Jasenovački logori-istraživanja”. Bilo je to za vrijeme nedavne konferencije upriličene povodom posjeta patrijarha Bartolomeja.
Za vrijeme tog posjeta čule su se ponovo izjave o “stotinama i stotinama tisuća žrtava”, što je zamjerila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Evo što o licitiranju brojevima kaže Zuroff: “Velike su razlike u broju žrtava da to zaista nema smisla. Netko je očito u krivu. Što prije moramo utvrditi tko je u krivu i na način koji će biti potpuno vjerodostojan za sve. Ta dvojba i sukob oko broja žrtava Jasenovca je vrlo rijedak fenomen u svijetu. Na neki način on predstavlja ishodište sukoba Hrvata i Srba. To je loše. Suosjećam s obje strane. Ovo se mora riješiti. I to što prije.”
Budući da Zuroffovi prijedlozi redovito nailaze na povoljan prijam kod hrvatskih vlasti, nadamo se da i sad neće proći dugo do pokretanja povjerenstva o kojem je govorio. Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac spremno je sudjelovati u radu takvog povjerenstva i ponuditi dokumente, izjave svjedoka i druge izvore koji mogu pridonijeti rasvjetljavanju tog traumatičnog dijela naše suvremene povijesti.
Knjiga koju smo darovali Efraimu Zuroffu uvrštena je nedavno u knjižnicu uglednog United States Holocaust Memorial Musem u Washingtonu. DJL

2

Tajnik društva Igor Vukić predaje Efraimu Zuroffu knjigu Jasenovački logori-istraživanja. Desno litavska povjesničarka Ruta Vaganaite

1

Vukić i Zuroff raspravljaju o sadržaju knjige. Lijevo pakrački episkop Jovan, organizator konferencije

Veljača 1942. godine: U Jasenovcu je 1500 zatočenika, a čuva ih 300 ustaša

Izvješće Petra Lungova, atašea za tisak poslanstva Bugarske u NDH, napisano netom nakon posjeta logoru u Jasenovcu

Skupina inozemnih vojnih predstavnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, diplomata i novinara, posjetila je 6. veljače 1942. godine Jasenovac kako bi provjerila stanje u logoru. Na našoj stranici objavili smo izvještaj koji je o uočenom napisao njemački novinar Herman Pröbst, poslije rata jedan od osnivača i urednika Süddeutsche Zeitunga. O dojmovima iz posjeta logoru pisao je i Giuseppe Massucci, tajnik opata Ramira Marconea, papinskog izaslanika (legata) kod hrvatskih biskupa.
Ovdje donosimo izvješće Petra Lungova, novinara i diplomata, tada na dužnosti atašea za tisak poslanstva Bugarske. Njegovo izvješće u mnogome se podudara s izvješćima Pröbsta i Massuccija, kao i sa sjećanjma bivših zatočenika iz tog vremena. Nastavi čitati

Održan znanstveni skup o dječjem prihvatilištu u Jastrebarskom

Dječji dom u Jastrebarskom u 1942. godini bio je prihvatilište i lječilište za pravoslavnu  djecu izbjeglu nakon bitke na Kozari i drugu ratnu siročad, a ne koncentracijski logor, glavna je poruka znanstvenog skupa održanog od 23. do 26. kolovoza u Zagrebu i Jastrebarskom. Skup je završio obilaskom Jastrebarskog i razgledavanjem mjesta gdje su djeca bila smještena. Na jaskanskom groblju sudionici su obišli spomen obilježje djeci koja su umrla u domu te grobove svećenika Antona Zdešara, Štefana Bastiča i časne sestre Anke Frankić (Ljerke Richter) koji su poginuli u zračnom bombardiranju doma u travnju 1945. godine. Posjetili su i grob časne sestre Terezije Lukrecije Mlakar, koja je umrla od zarazne bolesti koju je dobila nesebično pomažući svojim malim štićenicima. Skup je organiziralo Hrvatsko kulturno vijeće u povodu Europskog dana sjećanja na stradalnike totalitarnih i autoritarnih režima. U ime organizatora skup je pozdravio predsjednik HKV-a Đuro Vidmarović, a okupljene je pozdravio i Hrvoje Šlezak, zamjenik ministra obrazovanja. Uvodni govor i izlaganje o bitki na Kozari i njezinim posljedicama održao je koordinator skupa Ante Beljo. Polona Jurinić govorila je o požrtvovnom radu časnih sestara u domu u Jastrebarskom. Dr. Juraj Batelja osvijetlio je ulogu bl. Alojzija Stepinca u pomaganju i zbrinjavanju izbjegličke djece. Igor Vukić, tajnik Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac govorio je o udomljavanju ratne siročadi u obiteljima, a dr. Veronika Popić, iz Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, opisala je poslijeratne progone kojima su bile izložene časne sestre i drugi pripadnici crkvenih redova. Dr. Jože Dežman, predsjednik Komisije Vlade Slovenije za prikrivena grobišta, osvrnuo se na sudbinu siročadi u ratno doba i njihovo političko iskorištavanje u komunističkom poratnom razdoblju. O slovenskim svećenicima lazaristima koji su sudjelovali u radu u domu govorio je Anton Pust, a o radu slovenskiih sestara milosrdnica “usmiljenki” govorila je sestra Cveta iz ljubljanskog ogranka Družbe sv. Vinka. Tomislav Vuković, novinar i urednik Glasa Koncila pokazao je kako su komunističke vlasti poslije rata prekrajale istinu. Jure Vujić govorio je o značenju Dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava u europskom kontekstu.

Jadranka Relota, Ratno siroče

Ilustracija: Jadranka Relota

Sudionici su iznošenjem provjerenih i provjerljivih činjenica odgovorili na mnoge neistine koje su komunistički propagandisti širili o Jastrebarskom i drugim domovima iz vremena Nezavisne Države Hrvatske. Te neistine žive u javnosti još i danas pa se i u aktualnim izdanjima u inozemstvu mogu pronaći apsurdne tvrdnje da su domovi bili mjesto – ubijanja djece.
U planu je i izdavanje zbirke radova pripremljenih za ovaj skup.

Izlaganje Igora Vukića o udomljavanju djece u obiteljima možete pročitati ovdje

‘Jasenovački logori’ predstavljeni u varaždinskoj dvorani Herzer

Knjiga “Jasenovački logori-istraživanja” predstavljena je 27. lipnja u ispunjenoj varaždinskoj dvorani Herzer. Predstavljanje je organiziralo Društvo za obilježavanje grobišta žrtava Drugog svjetskog rata i poraća iz Varaždina. Evo kako je o predstavljanju izvijestio varaždinski tjednik Regionalni 7 plus:

Jasenovac je bio ustaški, ali do 1951. i komunistički logor!

Vjekoslav Luburić dao strijeljati ustaše koji su u Jasenovcu pljačkali zatočenike

Logorske tajne skrivene 75 godina: tekst Igora Vukića, objavljen prvi put u Hrvatskom tjedniku, 23. lipnja 2016. godine.

Ustaše Ivan Lasić i Geza Šoljom, pripadnici logorske straže, strijeljani su u prosincu 1941. u Jasenovcu, jer su pljačkali zatočenike. Nakon istrage koju je proveo Ustaški stegovni i kazneni sud, odluku o njihovoj kazni donio je časnički sud na poticaj povjerenika za logore Vjekoslava Luburića, otkrivaju dokumenti nedavno pronađeni u Hrvatskom državnom arhivu.
Lasić i Šoljom nisu bili jedini ustaše strijeljani zbog kršenja discipline i pljačke. Tog prosinca strijeljano ih je deset! Uz Lasića i Šoljoma, još i zastavnik Josip Moravac, vodnik Muhamed Ibrahimpašić te vojnici-čarkari Meho Crnkić, Muho Crnkić, Ibrahim Pašić, Meho Jusić, Blaž Kruljac i Ibro Šabić. Nastavi čitati

Predstavljanje knjige u Dobretićima i Dugom Selu

Knjiga Jasenovački logori ponovo je prešla granicu: 12. lipnja suautori Stipo Pilić i Igor Vukić predstavili su je u dvorani Općinskog vijeća Dobretići, u Pougarju, nedaleko Jajca, u središtu Bosne. Predstavljanje je povodom blagdana svetog Ante, zaštitnika župe Dobretići, organizirao Zavičajni klub Pougarje uz zalaganje njegova agilnog predsjednika Ive Čakarića, urednika vrijednog časopisa Glas Pougarja. Autore je primio i dobretićki župnik, fra Krešimir Vukadin, koji već otprije prati rad članova Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac i odlično je upućen u nakane društva.
Sjajnom prijemu među Hrvatima u pougarskom kraju znatno je pridonijela i činjenica da je jedan od autora, Stipo Pilić, list s ove gore. Nastavi čitati

Ni Jandro Lipak nije jasenovačka žrtva

Naš član Tomislav Lipak otkrio je još jedan u nizu krivih upisa u Poimeničnom popisu JUSP-a Jasenovac. Članak je prvi put objavljen u Hrvatskom tjedniku, 2. lipnja 2016.

Jandro Lipak iz Pokupskog Vratečkog, rođen 1901. godine, nije ubijen u logoru Stara Gradiška, „od ustaša“, kako stoji u Poimeničnom popisu žrtava Spomen-područja Jasenovac. Iz logora je pušten za Božić 1943. godine, a poginuo je kao partizan u siječnju 1945. u Rečici kod Karlovca.
Slučaj Jandre Lipaka, sličan je onome Nikole Lipaka koji se također nalazio na listi navodnih jasenovačkih žrtava, a bio je živ dugo nakon rata. Nakon što smo o Nikoli objavili članak u Hrvatskom tjedniku (br. 576, 7. listopada 2015.), JUSP Jasenovac uklonio je njegovo ime,  priznajući i time da njihov popis nije potpuno vjerodostojan.

Nastavi čitati

Ekskluzivno! Prvi objavljujemo popis puštenih iz Jasenovca i Stare Gradiške za Božić 1943. godine

Pokušavajući odgovoriti na brojne argumente iz naše knjige Jasenovački logori-istraživanja, Slavko Goldstein u pomoć je pozvao i bivšeg zatočenika Đorđa Milišu. U razgovoru za Novi list 13. ožujka, Goldstein ističe da je Miliša autentični svjedok događaja jer je „u Jasenovcu  proveo tri i pol godine“.
Kao i mnogi drugi Goldsteinovi podaci, i taj je pogrešan. Đorđe, odnosno, Juraj Miliša (sam je koristio oblik Đorđe jer je zvučalo više jugoslavenski), pušten je iz logora za Božić 1943. godine. O tome svjedoči autentični dokument koji smo nedavno pronašli u Hrvatskom državnom arhivu. Miliša je pri tome svoju internaciju, nakon uhićenja početkom 1942. godine, uglavnom proveo u Staroj Gradiški. Ondje je imao sobu s podvornikom i pisaći stroj na kojem je pisao svoj roman pod nazivom Morlacca. U logoru je proveo nešto više od godine dana, a za zbivanja u Jasenovcu ne može poslužiti kao pouzdan svjedok.
Popis puštenih za Božić 1943. iz Jasenovca i Stare Gradiške ima 185 imena. Miliša je na 76. mjestu. Pogledajte listu i javite na našu adresu drustvo.jasenovac@gmail.com poznajete li neke od tih ljudi kako bismo zajednički upotpunili povijest jasenovačkih logora.

Pušteni za Božić 1943

Knjiga uspješno predstavljena u Zadru

slika zadarOsamdesetak slušatelja okupilo se na  predstavljanju knjige Jasenovački logori – istraživanja, održanom u Zadru, 19. svibnja. U dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević, smještenog pored katedrale sv. Stošije, o prikupljanju građe za knjigu i događajima u logorima u ratno i poratno vrijeme govorili su naši članovi, suautori knjige Stipo Pilić i Igor Vukić. Složenost i društvenu osjetljivost istraživanja jasenovačkih logora predstavio je  dr. Zlatko Begonja, profesor na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru. Izlaganje dr. Begonje možete pročitati ovdje