Veljača 1942. godine: U Jasenovcu je 1500 zatočenika, a čuva ih 300 ustaša

Izvješće Petra Lungova, atašea za tisak poslanstva Bugarske u NDH, napisano netom nakon posjeta logoru u Jasenovcu

Skupina inozemnih vojnih predstavnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, diplomata i novinara, posjetila je 6. veljače 1942. godine Jasenovac kako bi provjerila stanje u logoru. Na našoj stranici objavili smo izvještaj koji je o uočenom napisao njemački novinar Herman Pröbst, poslije rata jedan od osnivača i urednika Süddeutsche Zeitunga. O dojmovima iz posjeta logoru pisao je i Giuseppe Massucci, tajnik opata Ramira Marconea, papinskog izaslanika (legata) kod hrvatskih biskupa.
Ovdje donosimo izvješće Petra Lungova, novinara i diplomata, tada na dužnosti atašea za tisak poslanstva Bugarske. Njegovo izvješće u mnogome se podudara s izvješćima Pröbsta i Massuccija, kao i sa sjećanjma bivših zatočenika iz tog vremena. Nastavi čitati

Održan znanstveni skup o dječjem prihvatilištu u Jastrebarskom

Dječji dom u Jastrebarskom u 1942. godini bio je prihvatilište i lječilište za pravoslavnu  djecu izbjeglu nakon bitke na Kozari i drugu ratnu siročad, a ne koncentracijski logor, glavna je poruka znanstvenog skupa održanog od 23. do 26. kolovoza u Zagrebu i Jastrebarskom. Skup je završio obilaskom Jastrebarskog i razgledavanjem mjesta gdje su djeca bila smještena. Na jaskanskom groblju sudionici su obišli spomen obilježje djeci koja su umrla u domu te grobove svećenika Antona Zdešara, Štefana Bastiča i časne sestre Anke Frankić (Ljerke Richter) koji su poginuli u zračnom bombardiranju doma u travnju 1945. godine. Posjetili su i grob časne sestre Terezije Lukrecije Mlakar, koja je umrla od zarazne bolesti koju je dobila nesebično pomažući svojim malim štićenicima. Skup je organiziralo Hrvatsko kulturno vijeće u povodu Europskog dana sjećanja na stradalnike totalitarnih i autoritarnih režima. U ime organizatora skup je pozdravio predsjednik HKV-a Đuro Vidmarović, a okupljene je pozdravio i Hrvoje Šlezak, zamjenik ministra obrazovanja. Uvodni govor i izlaganje o bitki na Kozari i njezinim posljedicama održao je koordinator skupa Ante Beljo. Polona Jurinić govorila je o požrtvovnom radu časnih sestara u domu u Jastrebarskom. Dr. Juraj Batelja osvijetlio je ulogu bl. Alojzija Stepinca u pomaganju i zbrinjavanju izbjegličke djece. Igor Vukić, tajnik Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac govorio je o udomljavanju ratne siročadi u obiteljima, a dr. Veronika Popić, iz Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, opisala je poslijeratne progone kojima su bile izložene časne sestre i drugi pripadnici crkvenih redova. Dr. Jože Dežman, predsjednik Komisije Vlade Slovenije za prikrivena grobišta, osvrnuo se na sudbinu siročadi u ratno doba i njihovo političko iskorištavanje u komunističkom poratnom razdoblju. O slovenskim svećenicima lazaristima koji su sudjelovali u radu u domu govorio je Anton Pust, a o radu slovenskiih sestara milosrdnica “usmiljenki” govorila je sestra Cveta iz ljubljanskog ogranka Družbe sv. Vinka. Tomislav Vuković, novinar i urednik Glasa Koncila pokazao je kako su komunističke vlasti poslije rata prekrajale istinu. Jure Vujić govorio je o značenju Dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava u europskom kontekstu.

Jadranka Relota, Ratno siroče

Ilustracija: Jadranka Relota

Sudionici su iznošenjem provjerenih i provjerljivih činjenica odgovorili na mnoge neistine koje su komunistički propagandisti širili o Jastrebarskom i drugim domovima iz vremena Nezavisne Države Hrvatske. Te neistine žive u javnosti još i danas pa se i u aktualnim izdanjima u inozemstvu mogu pronaći apsurdne tvrdnje da su domovi bili mjesto – ubijanja djece.
U planu je i izdavanje zbirke radova pripremljenih za ovaj skup.

Izlaganje Igora Vukića o udomljavanju djece u obiteljima možete pročitati ovdje

‘Jasenovački logori’ predstavljeni u varaždinskoj dvorani Herzer

Knjiga “Jasenovački logori-istraživanja” predstavljena je 27. lipnja u ispunjenoj varaždinskoj dvorani Herzer. Predstavljanje je organiziralo Društvo za obilježavanje grobišta žrtava Drugog svjetskog rata i poraća iz Varaždina. Evo kako je o predstavljanju izvijestio varaždinski tjednik Regionalni 7 plus:

Jasenovac je bio ustaški, ali do 1951. i komunistički logor!

Vjekoslav Luburić dao strijeljati ustaše koji su u Jasenovcu pljačkali zatočenike

Logorske tajne skrivene 75 godina: tekst Igora Vukića, objavljen prvi put u Hrvatskom tjedniku, 23. lipnja 2016. godine.

Ustaše Ivan Lasić i Geza Šoljom, pripadnici logorske straže, strijeljani su u prosincu 1941. u Jasenovcu, jer su pljačkali zatočenike. Nakon istrage koju je proveo Ustaški stegovni i kazneni sud, odluku o njihovoj kazni donio je časnički sud na poticaj povjerenika za logore Vjekoslava Luburića, otkrivaju dokumenti nedavno pronađeni u Hrvatskom državnom arhivu.
Lasić i Šoljom nisu bili jedini ustaše strijeljani zbog kršenja discipline i pljačke. Tog prosinca strijeljano ih je deset! Uz Lasića i Šoljoma, još i zastavnik Josip Moravac, vodnik Muhamed Ibrahimpašić te vojnici-čarkari Meho Crnkić, Muho Crnkić, Ibrahim Pašić, Meho Jusić, Blaž Kruljac i Ibro Šabić. Nastavi čitati

Predstavljanje knjige u Dobretićima i Dugom Selu

Knjiga Jasenovački logori ponovo je prešla granicu: 12. lipnja suautori Stipo Pilić i Igor Vukić predstavili su je u dvorani Općinskog vijeća Dobretići, u Pougarju, nedaleko Jajca, u središtu Bosne. Predstavljanje je povodom blagdana svetog Ante, zaštitnika župe Dobretići, organizirao Zavičajni klub Pougarje uz zalaganje njegova agilnog predsjednika Ive Čakarića, urednika vrijednog časopisa Glas Pougarja. Autore je primio i dobretićki župnik, fra Krešimir Vukadin, koji već otprije prati rad članova Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac i odlično je upućen u nakane društva.
Sjajnom prijemu među Hrvatima u pougarskom kraju znatno je pridonijela i činjenica da je jedan od autora, Stipo Pilić, list s ove gore. Nastavi čitati

Ni Jandro Lipak nije jasenovačka žrtva

Naš član Tomislav Lipak otkrio je još jedan u nizu krivih upisa u Poimeničnom popisu JUSP-a Jasenovac. Članak je prvi put objavljen u Hrvatskom tjedniku, 2. lipnja 2016.

Jandro Lipak iz Pokupskog Vratečkog, rođen 1901. godine, nije ubijen u logoru Stara Gradiška, „od ustaša“, kako stoji u Poimeničnom popisu žrtava Spomen-područja Jasenovac. Iz logora je pušten za Božić 1943. godine, a poginuo je kao partizan u siječnju 1945. u Rečici kod Karlovca.
Slučaj Jandre Lipaka, sličan je onome Nikole Lipaka koji se također nalazio na listi navodnih jasenovačkih žrtava, a bio je živ dugo nakon rata. Nakon što smo o Nikoli objavili članak u Hrvatskom tjedniku (br. 576, 7. listopada 2015.), JUSP Jasenovac uklonio je njegovo ime,  priznajući i time da njihov popis nije potpuno vjerodostojan.

Nastavi čitati

Ekskluzivno! Prvi objavljujemo popis puštenih iz Jasenovca i Stare Gradiške za Božić 1943. godine

Pokušavajući odgovoriti na brojne argumente iz naše knjige Jasenovački logori-istraživanja, Slavko Goldstein u pomoć je pozvao i bivšeg zatočenika Đorđa Milišu. U razgovoru za Novi list 13. ožujka, Goldstein ističe da je Miliša autentični svjedok događaja jer je „u Jasenovcu  proveo tri i pol godine“.
Kao i mnogi drugi Goldsteinovi podaci, i taj je pogrešan. Đorđe, odnosno, Juraj Miliša (sam je koristio oblik Đorđe jer je zvučalo više jugoslavenski), pušten je iz logora za Božić 1943. godine. O tome svjedoči autentični dokument koji smo nedavno pronašli u Hrvatskom državnom arhivu. Miliša je pri tome svoju internaciju, nakon uhićenja početkom 1942. godine, uglavnom proveo u Staroj Gradiški. Ondje je imao sobu s podvornikom i pisaći stroj na kojem je pisao svoj roman pod nazivom Morlacca. U logoru je proveo nešto više od godine dana, a za zbivanja u Jasenovcu ne može poslužiti kao pouzdan svjedok.
Popis puštenih za Božić 1943. iz Jasenovca i Stare Gradiške ima 185 imena. Miliša je na 76. mjestu. Pogledajte listu i javite na našu adresu drustvo.jasenovac@gmail.com poznajete li neke od tih ljudi kako bismo zajednički upotpunili povijest jasenovačkih logora.

Pušteni za Božić 1943

Knjiga uspješno predstavljena u Zadru

slika zadarOsamdesetak slušatelja okupilo se na  predstavljanju knjige Jasenovački logori – istraživanja, održanom u Zadru, 19. svibnja. U dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević, smještenog pored katedrale sv. Stošije, o prikupljanju građe za knjigu i događajima u logorima u ratno i poratno vrijeme govorili su naši članovi, suautori knjige Stipo Pilić i Igor Vukić. Složenost i društvenu osjetljivost istraživanja jasenovačkih logora predstavio je  dr. Zlatko Begonja, profesor na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru. Izlaganje dr. Begonje možete pročitati ovdje

Mato Artuković dobitnik nagrade Ljubica Štefan

Član našeg društva dr. Mato Artuković ovogodišnji je dobitnik nagrade Ljubica Štefan za povijesno-istraživački rad. Nagradu koja nosi ime neumorne istraživačice hrvatske povijesti dodjeljuju Hrvatska kulturna zaklada i list Hrvatsko slovo. Nagrada je uručena na prigodnoj svečanosti održanoj 30. travnja, kada su predstavljeni i ostali dobitnici: za prozu Alojz Majetić, Frano Vlatković i Nives Puhalo te za poeziju Lydia Scheuerman-Hodak, Marijan Urli Rino i Dragan Vučetić.
Nastavi čitati

Položen vijenac za sve stradalnike logora od 1941. do 1951.

U Jasenovcu je prvi put položen vijenac svim stradalnicima u logoru od 1941. do 1951. godine. Polaganje vijenca organizirala je udruga Hrvatska nacionalna platforma, tijekom službene državne komemoracije održane u Jasenovcu 22. travnja. HNP nastoji povezati udruge koje svoj rad temelje na uravnoteženom i realnom odnosu prema hrvatskoj povijesti i baštini. Unatoč prvotnoj zabrani, HNP je uspio ishoditi dozvolu da u okviru službene ceremonije položi vijenac s natpisom koji uključuje i stradale nakon Drugog svjetskog rata. U ime Društva za istraživanje trostrukog logora u polaganju vijenca sudjelovao je tajnik društva Igor Vukić.

Više na stranici Maxportala: http://www.maxportal.hr/povijesni-dan-za-hrvatsku-u-jasenovcu-prvi-put-polozeni-vijenci-za-stradale-od-1941-do-1951/