Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac osnovali su u lipnju 2014. hrvatski povjesničari, akademici, profesori i novinari kako bi ustanovili što realniju sliku događaja u Jasenovcu od 1941. do 1945., kao i u nakon 1945. godine.
Novija istraživanja – utemeljena na autentičnim dokumentima iz arhiva, izjavama svjedoka i analizi objavljenih knjiga – pokazuju da taj logor od 1941. do 1945. nije bio „logor smrti“ kako je to godinama tvrdila jugoslavenska, komunistička historiografija.
Prema podacima koje su prikupili članovi društva, bio je to radni logor za protivnike Nezavisne Države Hrvatske (u najvećem broju komuniste i njihove suradnike) te za skupinu Židova koji su bili izuzeti iz deportacija u njemačke logore. Deportacije Židova iz NDH bile su provedene po njemačkom diktatu.
Do 1990. godine službeni broj žrtava jasenovačkog logora bio je 700.000. U taj se broj, pod prijetnjom zatvorske kazne, nije smjelo javno sumnjati. Sada u hrvatskoj javnosti prevladava tvrdnja da je u logoru ubijeno oko 80.000 ljudi. Članovi društva smatraju da je i to višestruko preuveličan broj.
Stalno je u logoru bilo oko 2000 zatočenika, dok je kroz njega prošlo još nekoliko tisuća osoba. Logor je bio i sabirni centar za ratne zarobljenike i Židove koji su transportirani u njemačke logore. Zatočenici su imali zdravstvenu zaštitu, a mogli su od kuće primati pakete s hranom i lijekovima. Nakon isteka kazne, puštani su kućama (osim Židova). U nekoliko amnestija, iz logora je i prije kraja određene kazne pušteno na slobodu više od 1600 zatočenika.
Članovi društva uvjereni su da bi sveobuhvatno istraživanje potvrdilo ocjenu da je to bio radni i sabirni logor, kako mu je glasio i službeni naziv, u koji zatočenici nisu dovođeni s namjerom da bi bili ubijani.
Postoje svjedočanstva da je logor nastavio s radom i nakon 1945., a zatočenici su bili protivnici komunističkog režima i pobornici Staljinovog Informbiroa. Odatle i pridjev „trostruki“ u imenu društva.
Do sada su članovi društva objavili više autorskih radova o ovoj temi
Knjige o logoru objavili su članovi društva Vladimir Horvat i Vladimir Mrkoci: „Ogoljela laž logora Jasenovac“, zatim Josip Jurčević: „Nastanak jasenovačkog mita“, Mladen Ivezić :„Jasenovac-brojke“ i „Titov Jasenovac“. Tomislav Vuković napisao je „Drugačiju povijest“, a akademik Josip Pečarić „Srpski mit o Jasenovcu“.
Na internetu se mogu pronaći i dijelovi feljtona „Zanemarene činjenice o jasenovačkom logoru“, Igora Vukića.
Knjigu “Jasenovački logori – istraživanja” napisala je skupina autora: Vladimir Horvat, Igor Vukić te Stipo Pilić i Blanka Matković.
Igor Vukić autor je dvije samostalne knjige: “Radni logor Jasenovac” i “Jasenovac iz dana u dan – kronologija”. “Radni logor Jasenovac” preveden je i na engleski. Pod naslovom “Labour camp Jasenovac” može se naći na web-knjižari Amazon i drugim mrežnim knjižarama.
Istraživanje jasenovačkih logora, osobito razdoblja nakon 1945., u skladu je i s Rezolucijom Vijeća Europe 1481 iz 2006. godine, o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima.
Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac
Predsjednik Igor Vukić
Tajnik Anto Periša
Članovi Upravnog odbora Stipo Pilić, Mate Rupić, Stjepan Razum
Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac 
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.