Veljača 1942. godine: U Jasenovcu je 1500 zatočenika, a čuva ih 300 ustaša

Izvješće Petra Lungova, atašea za tisak poslanstva Bugarske u NDH, napisano netom nakon posjeta logoru u Jasenovcu

Skupina inozemnih vojnih predstavnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, diplomata i novinara, posjetila je 6. veljače 1942. godine Jasenovac kako bi provjerila stanje u logoru. Na našoj stranici objavili smo izvještaj koji je o uočenom napisao njemački novinar Herman Pröbst, poslije rata jedan od osnivača i urednika Süddeutsche Zeitunga. O dojmovima iz posjeta logoru pisao je i Giuseppe Massucci, tajnik opata Ramira Marconea, papinskog izaslanika (legata) kod hrvatskih biskupa.
Ovdje donosimo izvješće Petra Lungova, novinara i diplomata, tada na dužnosti atašea za tisak poslanstva Bugarske. Njegovo izvješće u mnogome se podudara s izvješćima Pröbsta i Massuccija, kao i sa sjećanjma bivših zatočenika iz tog vremena. Nastavi čitati

Održan znanstveni skup o dječjem prihvatilištu u Jastrebarskom

Dječji dom u Jastrebarskom u 1942. godini bio je prihvatilište i lječilište za pravoslavnu  djecu izbjeglu nakon bitke na Kozari i drugu ratnu siročad, a ne koncentracijski logor, glavna je poruka znanstvenog skupa održanog od 23. do 26. kolovoza u Zagrebu i Jastrebarskom. Skup je završio obilaskom Jastrebarskog i razgledavanjem mjesta gdje su djeca bila smještena. Na jaskanskom groblju sudionici su obišli spomen obilježje djeci koja su umrla u domu te grobove svećenika Antona Zdešara, Štefana Bastiča i časne sestre Anke Frankić (Ljerke Richter) koji su poginuli u zračnom bombardiranju doma u travnju 1945. godine. Posjetili su i grob časne sestre Terezije Lukrecije Mlakar, koja je umrla od zarazne bolesti koju je dobila nesebično pomažući svojim malim štićenicima. Skup je organiziralo Hrvatsko kulturno vijeće u povodu Europskog dana sjećanja na stradalnike totalitarnih i autoritarnih režima. U ime organizatora skup je pozdravio predsjednik HKV-a Đuro Vidmarović, a okupljene je pozdravio i Hrvoje Šlezak, zamjenik ministra obrazovanja. Uvodni govor i izlaganje o bitki na Kozari i njezinim posljedicama održao je koordinator skupa Ante Beljo. Polona Jurinić govorila je o požrtvovnom radu časnih sestara u domu u Jastrebarskom. Dr. Juraj Batelja osvijetlio je ulogu bl. Alojzija Stepinca u pomaganju i zbrinjavanju izbjegličke djece. Igor Vukić, tajnik Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac govorio je o udomljavanju ratne siročadi u obiteljima, a dr. Veronika Popić, iz Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, opisala je poslijeratne progone kojima su bile izložene časne sestre i drugi pripadnici crkvenih redova. Dr. Jože Dežman, predsjednik Komisije Vlade Slovenije za prikrivena grobišta, osvrnuo se na sudbinu siročadi u ratno doba i njihovo političko iskorištavanje u komunističkom poratnom razdoblju. O slovenskim svećenicima lazaristima koji su sudjelovali u radu u domu govorio je Anton Pust, a o radu slovenskiih sestara milosrdnica “usmiljenki” govorila je sestra Cveta iz ljubljanskog ogranka Družbe sv. Vinka. Tomislav Vuković, novinar i urednik Glasa Koncila pokazao je kako su komunističke vlasti poslije rata prekrajale istinu. Jure Vujić govorio je o značenju Dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava u europskom kontekstu.

Jadranka Relota, Ratno siroče

Ilustracija: Jadranka Relota

Sudionici su iznošenjem provjerenih i provjerljivih činjenica odgovorili na mnoge neistine koje su komunistički propagandisti širili o Jastrebarskom i drugim domovima iz vremena Nezavisne Države Hrvatske. Te neistine žive u javnosti još i danas pa se i u aktualnim izdanjima u inozemstvu mogu pronaći apsurdne tvrdnje da su domovi bili mjesto – ubijanja djece.
U planu je i izdavanje zbirke radova pripremljenih za ovaj skup.

Izlaganje Igora Vukića o udomljavanju djece u obiteljima možete pročitati ovdje

‘Jasenovački logori’ predstavljeni u varaždinskoj dvorani Herzer

Knjiga “Jasenovački logori-istraživanja” predstavljena je 27. lipnja u ispunjenoj varaždinskoj dvorani Herzer. Predstavljanje je organiziralo Društvo za obilježavanje grobišta žrtava Drugog svjetskog rata i poraća iz Varaždina. Evo kako je o predstavljanju izvijestio varaždinski tjednik Regionalni 7 plus:

Jasenovac je bio ustaški, ali do 1951. i komunistički logor!

Vjekoslav Luburić dao strijeljati ustaše koji su u Jasenovcu pljačkali zatočenike

Logorske tajne skrivene 75 godina: tekst Igora Vukića, objavljen prvi put u Hrvatskom tjedniku, 23. lipnja 2016. godine.

Ustaše Ivan Lasić i Geza Šoljom, pripadnici logorske straže, strijeljani su u prosincu 1941. u Jasenovcu, jer su pljačkali zatočenike. Nakon istrage koju je proveo Ustaški stegovni i kazneni sud, odluku o njihovoj kazni donio je časnički sud na poticaj povjerenika za logore Vjekoslava Luburića, otkrivaju dokumenti nedavno pronađeni u Hrvatskom državnom arhivu.
Lasić i Šoljom nisu bili jedini ustaše strijeljani zbog kršenja discipline i pljačke. Tog prosinca strijeljano ih je deset! Uz Lasića i Šoljoma, još i zastavnik Josip Moravac, vodnik Muhamed Ibrahimpašić te vojnici-čarkari Meho Crnkić, Muho Crnkić, Ibrahim Pašić, Meho Jusić, Blaž Kruljac i Ibro Šabić. Nastavi čitati

Predstavljanje knjige u Dobretićima i Dugom Selu

Knjiga Jasenovački logori ponovo je prešla granicu: 12. lipnja suautori Stipo Pilić i Igor Vukić predstavili su je u dvorani Općinskog vijeća Dobretići, u Pougarju, nedaleko Jajca, u središtu Bosne. Predstavljanje je povodom blagdana svetog Ante, zaštitnika župe Dobretići, organizirao Zavičajni klub Pougarje uz zalaganje njegova agilnog predsjednika Ive Čakarića, urednika vrijednog časopisa Glas Pougarja. Autore je primio i dobretićki župnik, fra Krešimir Vukadin, koji već otprije prati rad članova Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac i odlično je upućen u nakane društva.
Sjajnom prijemu među Hrvatima u pougarskom kraju znatno je pridonijela i činjenica da je jedan od autora, Stipo Pilić, list s ove gore. Nastavi čitati

Ni Jandro Lipak nije jasenovačka žrtva

Naš član Tomislav Lipak otkrio je još jedan u nizu krivih upisa u Poimeničnom popisu JUSP-a Jasenovac. Članak je prvi put objavljen u Hrvatskom tjedniku, 2. lipnja 2016.

Jandro Lipak iz Pokupskog Vratečkog, rođen 1901. godine, nije ubijen u logoru Stara Gradiška, „od ustaša“, kako stoji u Poimeničnom popisu žrtava Spomen-područja Jasenovac. Iz logora je pušten za Božić 1943. godine, a poginuo je kao partizan u siječnju 1945. u Rečici kod Karlovca.
Slučaj Jandre Lipaka, sličan je onome Nikole Lipaka koji se također nalazio na listi navodnih jasenovačkih žrtava, a bio je živ dugo nakon rata. Nakon što smo o Nikoli objavili članak u Hrvatskom tjedniku (br. 576, 7. listopada 2015.), JUSP Jasenovac uklonio je njegovo ime,  priznajući i time da njihov popis nije potpuno vjerodostojan.

Nastavi čitati

Ekskluzivno! Prvi objavljujemo popis puštenih iz Jasenovca i Stare Gradiške za Božić 1943. godine

Pokušavajući odgovoriti na brojne argumente iz naše knjige Jasenovački logori-istraživanja, Slavko Goldstein u pomoć je pozvao i bivšeg zatočenika Đorđa Milišu. U razgovoru za Novi list 13. ožujka, Goldstein ističe da je Miliša autentični svjedok događaja jer je „u Jasenovcu  proveo tri i pol godine“.
Kao i mnogi drugi Goldsteinovi podaci, i taj je pogrešan. Đorđe, odnosno, Juraj Miliša (sam je koristio oblik Đorđe jer je zvučalo više jugoslavenski), pušten je iz logora za Božić 1943. godine. O tome svjedoči autentični dokument koji smo nedavno pronašli u Hrvatskom državnom arhivu. Miliša je pri tome svoju internaciju, nakon uhićenja početkom 1942. godine, uglavnom proveo u Staroj Gradiški. Ondje je imao sobu s podvornikom i pisaći stroj na kojem je pisao svoj roman pod nazivom Morlacca. U logoru je proveo nešto više od godine dana, a za zbivanja u Jasenovcu ne može poslužiti kao pouzdan svjedok.
Popis puštenih za Božić 1943. iz Jasenovca i Stare Gradiške ima 185 imena. Miliša je na 76. mjestu. Pogledajte listu i javite na našu adresu drustvo.jasenovac@gmail.com poznajete li neke od tih ljudi kako bismo zajednički upotpunili povijest jasenovačkih logora.

Pušteni za Božić 1943

Knjiga uspješno predstavljena u Zadru

slika zadarOsamdesetak slušatelja okupilo se na  predstavljanju knjige Jasenovački logori – istraživanja, održanom u Zadru, 19. svibnja. U dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević, smještenog pored katedrale sv. Stošije, o prikupljanju građe za knjigu i događajima u logorima u ratno i poratno vrijeme govorili su naši članovi, suautori knjige Stipo Pilić i Igor Vukić. Složenost i društvenu osjetljivost istraživanja jasenovačkih logora predstavio je  dr. Zlatko Begonja, profesor na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru. Izlaganje dr. Begonje možete pročitati ovdje

Mato Artuković dobitnik nagrade Ljubica Štefan

Član našeg društva dr. Mato Artuković ovogodišnji je dobitnik nagrade Ljubica Štefan za povijesno-istraživački rad. Nagradu koja nosi ime neumorne istraživačice hrvatske povijesti dodjeljuju Hrvatska kulturna zaklada i list Hrvatsko slovo. Nagrada je uručena na prigodnoj svečanosti održanoj 30. travnja, kada su predstavljeni i ostali dobitnici: za prozu Alojz Majetić, Frano Vlatković i Nives Puhalo te za poeziju Lydia Scheuerman-Hodak, Marijan Urli Rino i Dragan Vučetić.
Nastavi čitati

Velika hvala darivateljima!

Naše društvo pokrenulo je akciju za novčanu potporu našem istraživanju. Odaziv je nadmašio očekivanja. Zahvaljujemo svim dosadašnjim darivateljima, uz obećanje i obvezu da ćemo dati sve od sebe kako bismo opravdali očekivanja vas koji ste nam pomogli:

Stjepan Razum 2000 kuna, Smokvica d.o.o. 500 kuna, Mislav Obranić 500 kuna, Đivo Bašić 100 kuna, Marijan Grgić 200 kuna, Mladen Križanić 150 kuna, samostan benediktinki sv. Andrije Rab 200 kuna, G.B.M. d.o.o. 1000 kuna, Ivan Matarić 200 eura, Vera Čuljak 300 kuna, Nosteria d.o.o. 2500 kuna, Josip Malović 200 kuna, Damir Borovčak 1000 kuna, Treningcentar d.o.o. 1500 kuna, Marija Baković 150 eura, Mladen Galić 50 kuna, Dubravka Frković 170 eura, Mate Roščić 1000 kuna, Ivan Hrvoić 5000 kuna, Vjekoslav Cunjak 300 kuna, Alojzije Kokić 100 kuna, Robert Majerić 200 kuna, Ivo Radman 200 kuna, Ruža Radman Jovanov 2000 kuna, Zvonimir Marić 2000 kuna, Josip Stanić 500 kuna, Ilija Ivaniš 1000 kuna, Željko Rešetar 200 kuna, Jadranka Čuljak-Duvnjak 500 kuna, Niko Mulanović 200 kuna, Josip Kocijan 90 eura, Mira i Roko Tanfara 2000 kuna, Stjepan Kožul 2000 kuna, Dubravka Godec 1000 kuna, Anto Brguljan 200 kuna, Ljerka Smolčec 100 kuna, Mladen Tomić 50 eura, Nikica Paršić 1500 kuna, Nevena Letinić 200 kuna, Tonči Novak 200 kuna, Mario Šestak 200 kuna, Vlado Razum 300 kuna, Katarina Pavelić 100 kuna, Ilija Bagarić 200 kuna, Rafael Slijepčević 180 kuna, Kata Žarko 100 kuna, Zrinka i Vjekoslav Masten 100 kuna, obitelj Daljev 150 kuna, Josip Maleš 200 kuna, Zlatko Gongola 300 kuna, Juraj Cigler 1000 kuna, Franjo Maroević 200 kuna, Dinko Vidović 1000 kuna, Željko i Jelena Čajkovski 1000 kuna, Ljekarna Barišić 1000 kuna, Sanda Halar 100 kuna, Zoran Primorac 2000 kuna, Širola 300 kuna, Robert Pinčević 250 kuna, Goran Blažeković 200 kuna, Miroslav Papić 500 kuna, Dragica i Tomislav Ivošević 50 eura, Alfred Obranić 100 kuna, Zdravko Andričević 100 eura, Ivan Šuto 100 eura, Drago Skokić 100 eura, Grgo Beno 100 eura, Mirko Pavić 100 eura, Ante Vlašić 100 eura, Sanja i Željko Ćorluka 50 eura, Antonio Gelo 150 eura, Bianka Benković 500 kuna, Miljenko Babaić 250 kuna, Marija Mance 100 eura, Ilija Bagarić 200 kuna, Borislav Arapović 300 kuna, Martin Čibarić 400 kuna, Stipan Jukić 50 eura, Krešimir Pučaj 500 kuna, Stipe Topić 500 kuna, Joe Barbetti 100 kanadskih dolara, John Bukovčan 100 kanadskih dolara, Anto Periša 300 kuna, Tomislav Grmovšek 50 kuna, Zdenko Kuftinec 100 eura.

Akcija se nastavlja, obavijestite o njoj vaše i naše prijatelje.

Prilozi se uplaćuju na IBAN: HR35 2340 0091 1107 2273 7, a za uplate iz inozemstva potreban je i SWIFT: PBZGHR2X.

Svaki prilog je dobrodošao!